Ispitivanje zaustavnog hoda strojeva

Sigurnost strojeva ključan je element u svakom industrijskom okruženju. Ona ne štiti samo radnike od mogućih ozljeda, nego i povećava učinkovitost i pouzdanost proizvodnih procesa. Strojevi koji nisu primjereno zaštićeni mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje i život rukovatelja te drugih osoba koje se nalaze u njihovoj blizini. Pravilno upravljanje rizikom i primjena odgovarajućih zaštitnih mjera stoga su nužni za osiguravanje sigurnog radnog mjesta. U tom kontekstu, ispitivanje zaustavnog vremena strojeva postaje nezaobilazan dio procesa osiguravanja sigurnosti.

Ispitivanje zaustavnog vremena strojeva: glavne postavke norme HRN EN ISO 13855

Struktura i područje primjene norme

Norma HRN EN ISO 13855 obuhvaća niz tema povezanih sa sigurnošću strojeva, s naglaskom na tehničke zaštitne mjere i njihov položaj u odnosu na brzinu približavanja dijelova ljudskog tijela. Dokument je podijeljen u nekoliko ključnih cjelina, uključujući:

• Područje primjene norme
• Normativne reference
• Pojmove, definicije, simbole i kratice
• Metodologiju određivanja minimalnih udaljenosti
• Detaljna pravila za postavljanje različitih vrsta tehničkih zaštitnih mjera

Ova norma također određuje koje vrijednosti brzine približavanja treba uzeti u obzir pri projektiranju zaštitnih sustava te kako izračunati minimalne udaljenosti od zone detekcije do opasne zone.

Osnovni pojmovi i definicije

Za razumijevanje i pravilnu primjenu norme HRN EN ISO 13855 važno je poznavati ključne pojmove i definicije. U nastavku navodimo neke od njih:

• Ukupno zaustavno vrijeme sustava (T): Vremenski interval od aktiviranja funkcije detekcije do prestanka opasne funkcije stroja.
• Minimalna udaljenost (S): Izračunata udaljenost između tehničke zaštitne mjere i opasne zone, potrebna kako bi se spriječilo da osoba ili dio tijela osobe dospije u opasnu zonu prije prestanka opasne funkcije stroja.
• Elektroosjetljiva zaštitna oprema (ESPE): Skup međusobno povezanih uređaja i/ili elemenata koji se primjenjuju radi automatskog zaštitnog isključivanja ili detekcije prisutnosti, a sadrži najmanje detekcijski uređaj, upravljačke/nadzorne uređaje te uređaje za preklapanje izlaznog signala.

Ispitivanje zaustavnog vremena strojeva: metodologija i pravila postavljanja tehničkih zaštitnih mjera

Metodologija određivanja minimalnih udaljenosti

Procjena rizika sastavni je dio ispitivanja zaustavnog vremena strojeva. U tom se procesu analiziraju potencijalne opasnosti povezane s radom strojeva te se utvrđuju preventivne mjere usmjerene na smanjenje rizika. U skladu s normom HRN EN ISO 13855 i procjenom rizika prema HRN EN ISO 12100, inženjeri moraju uzeti u obzir brzine približavanja dijelova tijela, vrijeme reakcije sustava te učinkovitost primijenjenih tehničkih zaštitnih mjera. Precizna procjena rizika omogućuje uvođenje odgovarajućih zaštita, čime se povećava sigurnost strojeva i usklađenost s propisima.

Norma HRN EN ISO 13855 prikazuje metodologiju izračuna minimalnih udaljenosti koje su nužne za osiguravanje sigurnosti strojeva. Te formule uzimaju u obzir brzinu približavanja dijelova ljudskog tijela opasnoj zoni i vrijeme reakcije zaštitnog sustava. U nastavku donosimo detaljna pravila za izračun tih udaljenosti.

Opća formula za izračun ukupnog zaustavnog vremena sustava i minimalnih udaljenosti:

S=(K×T)+C

gdje:

• S – minimalna udaljenost,
• K – koeficijent koji ovisi o brzini približavanja,
• T – ukupno zaustavno vrijeme sustava,
• C – dodatna udaljenost koja proizlazi iz antropometrijskih podataka.

Primjer izračuna za različite brzine približavanja

1. Brzina približavanja odrasle osobe pri normalnom hodu (1,6 m/s)
   • Pretpostavimo da ukupno zaustavno vrijeme sustava iznosi 0,5 sekundi.
   • Dodatna udaljenost C iznosi 0,2 m.

S=(1,6 m/s×0,5 s)+0,2 m=0,8 m+0,2 m=1,0 m

2. Brzina približavanja gornjeg uda (2,0 m/s)
   • Ukupno zaustavno vrijeme sustava iznosi 0,4 sekunde.
   • Dodatna udaljenost C iznosi 0,1 m.

S=(2,0 m/s×0,4 s)+0,1 m=0,8 m+0,1 m=0,9 m

Vrste tehničkih zaštitnih mjera

Norma HRN EN ISO 13855 uzima u obzir različite tehničke zaštitne mjere koje se primjenjuju radi osiguravanja sigurnosti strojeva u različitim radnim uvjetima. U nastavku predstavljamo najvažnije od njih:

1. Svjetlosne zavjese i svjetlosne barijere (AOPD)
   • Svjetlosne zavjese uređaji su koji emitiraju svjetlosne zrake i otkrivaju prekid tih zraka uzrokovan prisutnošću osobe ili dijela tijela koji ulazi u opasno područje.
   • Svjetlosne barijere rade na sličnom principu, stvarajući nevidljivu barijeru čiji prekid uzrokuje zaustavljanje stroja.
2. Laserski skeneri (AOPDDR)
   • Laserski skeneri koriste se za nadzor većih područja i mogu otkrivati kretanje u složenim prostornim konfiguracijama.
   • Omogućuju precizno otkrivanje objekata u kretanju, što je posebno korisno u dinamičnim proizvodnim okruženjima.
3. Otirači osjetljivi na pritisak
   • Ti otirači reagiraju na pritisak koji stvaraju osobe kada stanu na njih, što omogućuje otkrivanje prisutnosti u opasnom području.
   • Primjenjuju se na mjestima gdje je potrebno osigurati sigurnost, a istodobno omogućiti slobodan pristup stroju.
4. Uređaji za dvoručno upravljanje
   • Zahtijevaju uporabu obje ruke za pokretanje stroja, čime se sprječava slučajno pokretanje.
   • Primjenjuju se u situacijama kada je potrebno osigurati da se rukovatelj tijekom pokretanja stroja nalazi na sigurnoj udaljenosti od opasnog područja.

Ispitivanje vremena zaustavljanja strojeva: praktična primjena i primjeri

Primjeri praktične primjene norme

U nastavku donosimo nekoliko primjera koji prikazuju praktičnu primjenu norme HRN EN ISO 13855 u različitim industrijskim okruženjima. Svaki primjer pokazuje kako se tehničke zaštitne mjere mogu učinkovito primijeniti kako bi se osigurala sigurnost strojeva.

Primjer 1: Primjena svjetlosnih zavjesa na proizvodnoj liniji

U proizvodnom pogonu, gdje rade brzi montažni strojevi, postavljene su svjetlosne zavjese duž proizvodne linije. Te su zavjese postavljene tako da otkrivaju svaki prekid svjetlosne zrake koji uzrokuje osoba ili dio tijela pri ulasku u opasno područje. Minimalna udaljenost između svjetlosne zavjese i opasnog područja izračunata je u skladu s normom HRN EN ISO 13855, uzimajući u obzir brzinu približavanja osobe i vrijeme reakcije zaštitnog sustava. U trenutku kada se otkrije prisutnost osobe u zoni detekcije, stroj se odmah zaustavlja, čime se sprječavaju moguće ozljede.

Primjer 2: Primjena laserskih skenera u skladištu

U visokoregalnom skladištu primijenjeni su laserski skeneri za nadzor kretanja u prolazima između regala. Ti su skeneri postavljeni na visini koja omogućuje otkrivanje kretanja i viličara i radnika. Norma HRN EN ISO 13855 primijenjena je za određivanje odgovarajućih minimalnih udaljenosti, čime se osigurava da se svako kretanje u zoni detekcije odmah registrira.

Kada skener otkrije približavanje osobe ili vozila opasnom području, sustav automatski zaustavlja kretanje viličara, čime se smanjuje rizik od sudara i nesreća. Zahvaljujući tom rješenju, skladište može raditi učinkovito, uz istodobno osiguravanje visoke razine sigurnosti za sve radnike.

Primjer 3: Otirači osjetljivi na pritisak u području održavanja strojeva

U području održavanja strojeva postavljeni su otirači osjetljivi na pritisak kako bi zaštitili tehničare koji obavljaju popravke. Ti otirači reagiraju na pritisak koji stvaraju osobe kada stanu na njih, što omogućuje otkrivanje prisutnosti u opasnom području. U skladu s normom HRN EN ISO 13855, otirači su postavljeni na odgovarajućoj udaljenosti od opasnog područja, čime se osigurava da će se stroj automatski isključiti ako tehničar stane na otirač dok stroj radi.

To rješenje znatno povećava sigurnost tijekom radova održavanja, uklanjajući rizik od slučajnog pokretanja stroja u trenutku kada se tehničar nalazi u opasnom području. Zahvaljujući tome, održavanje strojeva sigurnije je i učinkovitije.

Ispitivanje vremena zaustavljanja strojeva: izazovi i rješenja u primjeni norme

Tipični problemi pri uvođenju norme

Tijekom uvođenja norme HRN EN ISO 13855 poduzeća se mogu susresti s različitim izazovima. U nastavku su navedeni neki od tipičnih problema i prijedlozi za njihovo rješavanje:

1. Neprecizni izračuni minimalnih udaljenosti
   • Rješenje: Pobrinite se da svi izračuni budu točno provedeni u skladu sa smjernicama norme. Redovita osposobljavanja inženjera i operatera mogu pomoći u izbjegavanju pogrešaka.
2. Nedovoljna informiranost i osposobljenost zaposlenika
   • Rješenje: Organizirajte redovita osposobljavanja o pravilima sigurnosti i primjeni norme HRN EN ISO 13855. Pobrinite se da su svi zaposlenici svjesni opasnosti i da znaju kako koristiti tehničke zaštitne mjere.
3. Tehnički problemi sa zaštitnim uređajima
   • Rješenje: Osigurajte redovite preglede i održavanje tehničkih zaštitnih mjera. Surađujte s dobavljačima opreme kako biste bili sigurni da su uređaji uvijek potpuno ispravni.
4. Poteškoće u prilagodbi norme specifičnim radnim uvjetima
   • Rješenje: Prilagodite provedbu norme specifičnim radnim uvjetima, uzimajući u obzir sve posebnosti konkretnog okruženja. Savjetovanje sa stručnjacima za sigurnost može pomoći u rješavanju specifičnih problema.

Norma HRN EN ISO 13855 daje detaljne smjernice za postavljanje tehničkih zaštitnih mjera radi osiguravanja sigurnosti strojeva. Poštivanje tih smjernica smanjuje rizik od ozljeda i povećava sigurnost na radnim mjestima. Primjeri praktične primjene norme pokazuju kako se različite tehničke zaštitne mjere mogu učinkovito koristiti u različitim industrijskim okruženjima.

Industrijska automatizacija i ispitivanje zaustavnog vremena strojeva

Industrijska automatizacija ima ključnu ulogu u suvremenim proizvodnim pogonima, gdje su pouzdanost i sigurnost strojeva prioritet. U sklopu tog procesa, ispitivanje zaustavnog vremena strojeva važan je element koji osigurava da sva oprema radi u skladu sa sigurnosnim normama, čime se smanjuje rizik od nesreća.

Pri projektiranju strojeva i njihovoj integraciji sa sustavima automatizacije iznimno je važno uzeti u obzir brzinu približavanja dijelova ljudskog tijela zoni opasnosti. Konstrukcijski ured odgovoran za automatizaciju proizvodnih procesa mora primjenjivati smjernice sadržane u normi HRN EN ISO 13855 kako bi tehničke zaštitne mjere bile pravilno postavljene.

Ta je norma također neophodna tijekom sigurnosnih audita, kojima se ocjenjuje usklađenost strojeva s minimalnim zahtjevima i drugim propisima, kao što su Direktiva o strojevima 2006/42/EC i Uredba o strojevima 2023/1230. Auditori se često koriste rezultatima ispitivanja zaustavnog vremena strojeva kako bi se uvjerili da sva oprema ispunjava odgovarajuće kriterije CE certifikacije strojeva i da može sigurno raditi u proizvodnom okruženju.

U postupku ocjene sukladnosti strojeva, oznaka CE dodjeljuje se samo onim uređajima koji su prošli stroga sigurnosna ispitivanja. Integrator industrijske automatizacije mora osigurati da svi elementi sustava, uključujući zaštite strojeva i sustave PLC programiranja, rade u skladu s usklađenim normama. Automatizacija proizvodnje bez odgovarajućih zaštitnih mjera mogla bi dovesti do opasnih situacija, zato je ispitivanje zaustavnog vremena strojeva nezaobilazan korak u procesu projektiranja i implementacije.

U kontekstu dinamičnog razvoja industrijske automatizacije, ispitivanje zaustavnog vremena strojeva također je ključno pri prilagodbi strojeva minimalnim zahtjevima. Outsourcing inženjera i stručnjaka za automatizaciju proizvodnih procesa može biti korisno rješenje za tvrtke kojima je potrebna podrška u implementaciji naprednih sigurnosnih sustava.

Zaključci i preporuke

• Preporuke za projektante i inženjere: Pri projektiranju sustava sigurnosti strojeva potrebno je dosljedno primjenjivati smjernice norme HRN EN ISO 13855. Redoviti pregledi i ažuriranja zaštitnih sustava ključni su za održavanje visoke razine sigurnosti.
• Važnost kontinuiranog unaprjeđivanja zaštitnih mjera: Tehnologija i metode rada neprestano se razvijaju, stoga je važno redovito ažurirati zaštitne sustave i prilagođavati ih novim zahtjevima i opasnostima.
• Preporuke za daljnja istraživanja: Potrebno je provoditi daljnja istraživanja novih zaštitnih tehnologija i njihove učinkovitosti u različitim radnim uvjetima. Ta bi istraživanja trebala uzeti u obzir i specifične potrebe različitih industrijskih sektora.